Poslovne vijesti - Hrvatska

Novim zakonom najniža cijena više neće biti ključna u javnoj nabavi

Tijekom rasprave o prvom radnom nacrtu izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi istaknut je prijedlog o donošenju potpuno novog zakona, čiji se nacrt prijedloga, umjesto još jednih njegovih izmjena i dopuna, očekuje do kraja ovoga mjeseca.

Prijedlog je u jednakoj mjeri zastupljen i od gospodarstvenika, kao i naručitelja na svim razinama. Prema prvim podacima, samo u 2010. godini, vrijednost javne nabave bila je veća od 20,1 milijarde kuna. No najniža cijena više neće biti odlučujuća pri postupku javne nabave. Analizom navedenog prijedloga Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva - Uprave za sustav javne nabave utvrđene su brojne prednosti donošenja novog zakona o javnoj nabavi. One se posebice odnose na opsežnost planiranih izmjena jer se njima predviđa mijenjanje i dopunjavanje velikog broja članaka.

Tehničke izmjene koje se moraju provesti radi potpunog usklađivanja s propisima EU-a nisu značajne utjecajem, ali se dotiču velikog broja članka. Stoga bi donošenje novih opsežnih izmjena i dopuna moglo uzrokovati velike probleme u snalaženju u svakodnevnom korištenju Zakona za njegove korisnike, dok bi novi zakon bio mnogo prihvatljiviji za sve korisnike, posebice male naručitelje i ponuditelje, što je istaknuto i tijekom javne rasprave.

Primjerice, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) iznijela je brojne primjedbe na Zakon o javnoj nabavi, posebno što se tiče postupka male vrijednosti i usluga iz dodatka II. b., na koje se primjenjuju samo odredbe o odluci o početku postupka javne nabave, objavama, tehničkim specifikacijama i u pravnoj zaštititi iz Zakona o javnoj nabavi.

U HUP-u smatraju da se i u postupku nabave male vrijednosti mora provoditi javno otvaranje ponuda kao doprinos transparentnosti. Drugim riječima, HUP predlaže ukidanje članka II. b., jer taj članak pogoduje korupciji budući da od kandidata koji se uredno javljaju na javne nabave iziskuje troškove, a poslovi se mogu i dalje sklapati izravnom pogodbom, i to nakon provedenih natječaja. Iz HUP-a poručuju da se pri postupku javne nabave, uz obvezni nadzor nad trošenjem proračunskih sredstava, često inzistira na nepotrebnim detaljima. To znači, kažu, da smo došli u situaciju da se natječaji poništavaju zbog proceduralnih pogrešaka, što je natjecateljima i naručiteljima veliki problem.

Naime, Državna komisija za kontrolu javne nabave tijekom žalbe nekog ponuditelja ne razmatra samo ono na što se on žalio, nego cijeli natječaj, pa ga može poništiti i zbog tipfelera, ili jednostavnije pogrešno upisanog vremena otvaranja ponude. Planiranim izmjenama Zakona o javnoj nabavi će se, uz usklađivanje s propisima EU-a, njegove odredbe mijenjati i s ciljem uklanjanja određenih teškoća koje su uočene u njegovoj provedbi, a one nisu male.

Primjerice, nedavni skandal s Ustavnim sudom, koji je tražio luksuzan strani namještaj, uz točnu specifikaciju navedenu u natječaju s fotografijama st olova s tri noge od ebanovine i vitrinama od kaljenoga stakla, vrijednog više od pet milijuna kuna, pokazuje da na njemu nisu imali izgleda sudjelovati domaći proizvođači namještaja.

Zakonodavac sada želi dodatno uvesti neke mehanizme kojima će se olakšati sudjelovanje u postupcima javne nabave svim gospodarskim subjektima. Prije svega smanjenjem troškova za prikupljanje potrebne dokumentacije za izradu ponude. Primjerice, obveza prihvaćanja preslika dokumenata kojima se dokazuje sposobnost gospodarskog subjekta, a dokumentacija bi trebala biti besplatna i lako dostupna. Skoro donošenje novog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kako se očekuje, omogućit će s tehničke strane uvođenje dodatnih mehanizama u zaštiti tržišnog natjecanja.

No bez promjene stava prema javnim nabavama moglo bi se dogoditi da ni novi zakon, kao ni stari ne uspije zaustaviti namještanje javnih natječaja.